Neobjašnjivi spontani pobačaji česti su kod mnogih žena, a iza većine najčešće se krije ,,trombofilija”. Na nju su ranije ginekolozi sumnjali tek nakon četiri neobjašnjiva spontana pobačaja i slali žene da urade test, dok se danas srećom već nakon drugog žene samoinicijativno testiraju na trombofiliju i sebi skraćuju muke, pišu Dnevne novine.
Jedna od njih je i Milena D. koja danas ima zdravog petogodišnjeg sina.
-Bila sam najsrećnija žena na svijetu kada sam zatrudnjela i najtužnija kada mi je u trećem mjesecu ginekolog rekao da je plod uginuo. Kada sam poslije godinu ponovo zatrudnjela, ponovo sam bila najsrećnija, ali ovog puta i najobazrivija žena na svijetu. Odmah sam pošla na bolovanje, puno odmarala, zdravo se hranila… Ali, u četvrtom mjesecu sam morala da pobacim, jer se beba nije razvijala- priča za Dnevne novine Milena.
Skrhana, bez pravog odgovora, otišla je za Beograd gdje su joj predložili da se testira na trombofiliju.
-Uradila sam test i bio je pozitivan. Odmah mi je bilo lakše. Znali smo razlog prekida ranijih trudnoća i kako da sljedeću iznesem do kraja, uz pomoć ljekara, i rodim zdravu bebu- priča Milena.
Test u Beogradu platila je, kaže, 300 eura, a ispitivanja na trombofiliju danas se rade i u Kliničkom centru Crne Gore.
-Po definiciji, trombofilija nije bolest već skup različitih urođenih nasljednih i stečenih nenasljednih koagulacijskih poremećaja karakterisanih stanjem pojačane funkcionalnosti hemostaznog sistema povezanih sa sklonošću recidivantnim trombozama. Hemostazni sistem, u normalnim uslovima, u stalnoj je dinamičkoj ravnoteži i obezbjeđuje, s jedne strane zaustavljanje krvarenja, a s druge sprečava intravaskularno stvaranje tromba- objasnila je za Dnevne novine internista hematolog dr Anka Popović i dodala da su brojni činioci koji podstiču njegovu aktivaciju, kao i činioci koji je inhibiraju.
Poremećaj na nivou bilo koje od tih komponenti, kako je rekla, može dovesti do otklona u jednom smjeru i do patološke sklonosti ka krvarenju ili trombozama ili oba patološka procesa. Kod djece su potrebna tri faktora rizika, dok je kod odraslih, pojasnila je dr Popović, dovoljno prisustvo dva faktora za nastanak tromboza.
-Tromboza, odnosno formiranje krvnog ugruška tromba u krvnom sudu je najčešći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu i od nje boluje prosječno troje na hiljadu ljudi. Arterijske tromboze se najčešće manifestuju moždanim ili srčanim udarom, dok se venske tromboze najčešće zbivaju u krvnim sudovima ekstremiteta, male karlice, pluća plućna tromboembolija- kazala je dr Popović.
Ona ističe da se rizik od nastanka tromboza znatno povećava kod žena koje boluju od dijabetesa, hipertenzije, imaju povišen nivo holesterola, gojazne su, nedovoljno se kreću, ali i zbog imobilizacije usljed povreda i hirurških intervencija. Rizik se povećava i kod žena koje, kako je rekla, puše, uzimaju oralne kontraceptive, tokom trudnoće, kao i zbog nekih autoimunih bolesti tipa sistemskog eritemskog lupusa, reumatoidnog artritisa, nekih tumora, hematološke maligne bolesti, te primjene ljekova koji stimulišu produkciju eritrocita i slično.