DRUŠTVO SLAJDER
KO SU UZORI MLADIMA: Kakvi naučnici, pjevaljke su vrh!
Najčešći idoli mladima su ličnosti sa estrade, zatim sportisti, pa slijede političari, umjetnici i na kraju naučnici – kaže za MNE magazin psihološkinja Zorica Minić pozivajući se na istraživanja rađena kod nas i u regionu. Komparacijom sa sličnim istraživanjima uočena su značajna pomjeranja u biranju idola. Na listi uzora mladih iz sedamdesetih godina bili su J.B. Tito, Nikola Tesla, Desanka Maksimović, Branko Miljković.. Devedesetih se kao idoli javljaju istorijske ličnosti – kralj Nikola, Marko Kraljević, Karađorđe.
– Biti slavna ličnost danas znači biti prisutan u medijima, imati „imidž” i biti poznat. Ukratko, slavna ličnost je osoba ,,poznata po svojoj poznatosti“. U savremeno doba potrošačke kulture slavni postaju mnogi koji to ne zaslužuju ni svojim sposobnosti, ni djelima, niti ljudskim i moralnim kvalitetima. Postaju slavni anonimni, netalentovani pojedinci upravo zato što su nečasni, sebični, bestidni, spremni na bezobzirnost da bi došli do popularnosti (junaci rijaliti programa, starlete, dobitnici na kocki…)-priča Zorica Minić.
Zorica Minić
Ona ukazuje na promjene koje su evidentne u vrijednosnom smislu.
-Prije četrdesetak godina glavni razlozi zbog kojih su se mladi divili uzorima bili su: snažne ličnosti (kreativnost, upornost, marljivost), humanost (dobrota, pravičnost, ljubav, tolerancija) i intelektualne sposobnosti (inteligencija, znanje, mudrost), a mnogo manje bio je značajan prestiž (moć, slava, bogatstvo). Danas među većinom mladih ljudi postoji materijalističko-hedonistička orijentacija, odnosno želja da se nađe dobro plaćen posao koji će obezbijediti ugodan život i popularnost u društvu.
– Zato medijske zvijezde predstavljaju ikone savremenog doba. O svakom njihovom koraku izveštavaju mediji. Sadašnja popularnost zvijezda rijalitija na brojne načine oslikava današnje društvo i položaj kulture, ali i odnos medija prema slavi i onima koji je zaslužuju. Nekada su mediji obrazovali ljude, danas im se udvaraju. Djecu ne treba osuđivati što biraju ovakve uzore, jer im se prezentuje da je takvo ponašanje poželjno- ,,kul“- kaže naša sagovornica.
Ona naglašava da ljudi sa pravim vrijednostima uopšte ne mogu da dođu do izražaja od estradnih zvijezda, revolveraša, batinaša i ostalih.
– Upravo pogrešni uzori, kao i uopšte nestabilan sistem vrijednosti, gdje kvalitet nije zasnovan na obrazovanju, znanju i talentu, pravednom i objektivnom nagrađivanju kvaliteta ne može da vodi društvo u progres. Moramo pronaći modus da promovišemo istinske vrijednosti i da češće šaljemo poruku da „nema hljeba bez motike“. Mladima treba nuditi da biraju idole koji su velikim trudom i odricanjem postigli uspjeh – poručuje psihološkinja.
