DRUŠTVO SLAJDER
EVROPSKA INICIJATIVA: Hranu kojoj ističe rok dati građanima kojima je najpotrebnija
U Francuskoj je usvojen zakon koji je obavezao supermarkete da doniraju hranu koju ne uspiju da prodaju, a sve kako bi smanjili rasipanje hrane u toj zemlji. Ukoliko se neka kompanija ne povinuje ovoj odredbi biće kažnjena sa 75.000 eura ili kaznom zatvora od dvije godine. Sudeći prema svemu, u našoj zemlji se uskoro neće pojaviti sličan zakon.
Sanja Šćepović iz NVO Banka hrane kaže da podržavaju ,,francuski zakon”, jer je neophodan u Crnoj Gori, ali postoji problem. Ona objašnjava da ovakvu inicijativu mogu da upute Skupštini na usvajanje, ali da je to apsurdno, jer da bi se prihvatila treba da postoje podaci o rasipanju hrane u državi.
– Pitaće nas: ,,Odakle vi znate da se rasipa hrana?” Nažalost, kod nas nema zvaničnih informacija koliko se hrane rasipa. Zato već dvije godine pokušavamo da uradimo istraživanje o tome, ali nam nedostaje novčana podrška – kaže Šćepović.
Evropski parlament 2012. godine usvojio je rezoluciju o borbi protiv rasipanja hrane, a u kojoj se zahtijeva da se do 2020. godine prepolovi procenat bacanja hrane. Stručnjaci kažu da gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu propadne ili se baci.
– U zemljama Evropske unije po najnovijem izvještaju 90 miliona tona hrane se baci. Smatra se da bi ta količina bila dovoljno da nahrani 150 miliona ljudi – kaže Šćepović.
Kako bi i naša država raspolagala određenim podacima kada je o ovoj temi riječ, naša sagovornica navodi, kako pripremaju predlog zakona o borbi protiv rasipanja hrane.
– Cilj nam je da se pokrene saradnja sa trgovinskim lancima, to je ta karika gdje se uništava i baca najviše hrane. Imali smo podatke da neke kompanije u hranu koju bacaju na deponiju sipaju neka hemijska sredstva da se do kraja uništi. Nama je želja da hrana koja je pri isteku roka bude raspodijeljena onima kojima je potrebna – navodi Šćepović.
Sudeći prema podacima koje su objavili nedavno, mnogima je potreban ovaj vid donacije. Kazali su da u Crnoj Gori oko 53.000 ljudi živi ispod granice siromaštva i prima mjesečno 186,45 eura.
Razgovarali smo i sa pojedinim crnogorskim trgovinskim lancima o njihovom stavu za zakon koji je uveden u Francuskoj. Neki su objašnjavali da su u gužvi, pa da se čujemo kasnije. Ipak nijesu odgovarali na pozive. Na pitanja nije odgovorila kompanija Roda, ali jeste Voli.
Marketing menadžer Olivera Šuškavčević kaže da imaju pozitivno mišljenje o ovom zakonu.
– Radujemo se svakoj novoj inicijativi koja bi nešto promjenila kada je navedeno u pitanju, kao i uvijek kada su humanitarne aktivnosti u pitanju – odgovorila je kratko Šuškavčević.
Kada je u pitanju Volijev lanac marketa, ona je objašnjava da proizvode čiji je rok upotrebljivosti pri kraju, vraćaju dobavljačima, odnosno proizvođačima.
A u kojoj mjeri trgovinski lanci u našoj zemlji doniraju hranu u humanitarne svrhe pitali smo crnogorski Crveni krst. PR Milica Kovačević kaže da se povremeno javljaju, ali ne toliko koliko bi mogli. Ona smatra da bi bilo dobro da ih zakon obaveže na to.
– Ako ne mogu da prodaju robu mislim da treba da pođe do onih kojima je najpotrebnija. Zakon kao što je usvojen u Francuskoj treba da naiđe na razumijevanje kod trgovinskih lanaca – kaže Kovačević.
