Bujanje rastinja pojačava ugođaj „buđenja“ proljeća. Za sve one koji pate od raznih alergija proljeće, ipak, nije ugođaj, već sinonim za period godine kada se ne osjećaju baš najbolje.
Evo nekoliko informacija i savjeta kako da se nosite s simptomima alergije.
Simptomi su slični prehladi, ali se ponavljaju, duže traju i pojavljuju se gotovo u isto vrijeme svake godine. Crvene beonjače, svrab očiju, nosa, golicanje u grlu su sasvim sigurni znaci da se ne radi o prehladi, već o alergijskim manifestacijama. Kašalj koji je prolongiran, uz sviranje u grudima i osjećaj stezanja, može biti znak astme.
Uzročnike alergije nije uvijek moguće otkriti, pogotovo ako se radi o astmi. U otkrivanju uzročnika mogu pomoći roditelji, a i sami pacijenti ako se prisjete u kakvim okolnostima se simptomi pojavljuju, šta su jeli prethodnih 24 sata, da li su bili u kontaktu sa životinjama… Alergotestovi su samo dokaz da pacijent ima sklonosti ka alergiji tj „atopijsku konstituciju“. Pozitivan nalaz alergotesta na neki alergen ne mora da znači da je pacijent „u stvarnosti“ alergičan na taj određeni uzročnik.
U borbi sa simptomima alergije treba da izbjegavati alergene. Ako je neko, na primjer, alergičan na biljke u cvatu, treba da ostane u zatvorenom prostoru i zaboravi na uživanje u prirodi koja se budi.
Ukoliko dijete ispoljava samo simptome sekrecije iz nosa, savjetuje se ispiranje nosa više puta dnevno fiziološkim rastvorom, kako bi se alergen i „fizički“ eliminisao s površine nosne sluznice. Za uklanjanja simptoma preporučujemo nazalne koortikosteroide (sprej za nos) koji se mogu koristiti i više sedmica i bezbjedni su i kod djece. Kad postoje udruženi simptomi svraba i nadraženosti očiju, daju se antihistaminici, ljekovi koji se uzimaju oralno, takođe bez ozbiljnih neželjenih dejstava.
Imunoterapija se ostavlja za mali broj pacijenata kod kojih je potvrđena alergija na neki uzročnik, a rutinski ljekovi za otklanjanje simptoma ne daju zadovoljavajuće rezultate.
Dr Nina Mandić, pedijatar