DRUŠTVO SLAJDER
NELA SAVKOVIĆ-VUKČEVIĆ: Jačanje kulturnog identiteta je naš prioritet
Sekretarka za kulturu i sport Opštine Podgorice mr Nela Savković-Vukčević u razgovoru za MNE magazin kaže da je Sekretarijat za ovu godinu planirao tri velika projekta: osnivanje Podgoričke knjižare, Internacionalni sajam knjiga i obnavljanje spomenika – prvog obeliska u Crnoj Gori, posvećenog crnogorskim junacima palim u ratu 1862. i njihovom komandantu Velikom vojvodi od Grahovca Mirku Petroviću Njegošu. Ističe da je jačanje kulturnog identiteta jedan od prioriteta Gradske uprave, a promovisanje kulture na neposredniji, intenzivniji način, kroz prevazilaženje institucionalnih distanci shvata kao svoju obavezu.
Danas se u Crnoj Gori slavi Dan nezavisnosti. U kakvom kulturnom ambijentu ovaj praznik dočekuje Podgorica?
– Čestitam građanima Dan obnove državnosti. Mnogovjeka crnogorska istorija ima brojne svijetle datume koji svjedoče o njenom identitetu. Datum 21. maj objedinjuje sve naše borbe za slobodnu i nezavisnu Crnu Goru, a referendumske odluke usmjeravaju nas ka Evropi XXI vijeka. Nova gradska uprava htjela je da muzičkom manifestacijom proslavi ovaj veliki datum, naime, višednevni festival pop-rok zvuka naše je predizborno obećanje, koje, evo, ispunjavamo u prvoj godini mandata. Smatrali smo da je saradnja sa Hard Rok Kafeom lijepa prilika da se udružimo sa onima čija je kulturna orijentacija u skladu sa kulturnom politikom Grada. Tako je nastao Siti gruv (City Groove) festival, kojim želimo da probudimo radost onog majskog dana iz 2006., da se prizove sreća života u suverenoj državi Crnoj Gori. I valovi naših zastava – svetih simbola, koje ovih dana uljepšavaju Grad, podsjećaju na nezaboravne slike Podgorice od prije devet godina.
Na platou između Tehničkog fakulteta i Tološke šume u narednim danima nastupiće neki od najpoznatijih bendova iz Crne Gore i regiona: Perper, Parni valjak, Van Gog, Crvena jabuka, Plavi orkestar…
Kada ste prije četiri mjeseca došli na čelo Sekretarijata za kulturu i sport Opštine Podgorica najavili ste ambiciozne planove za ovu godinu. U kojoj fazi je realizacija projekata iz oblasti sporta i kulture?
– Sekretarijat za kulturu i sport najavio je za ovu godinu tri velika projekta: osnivanje Podgoričke knjižare, za koju očekujemo da će postati prepoznatljivo mjesto Grada, zahvaljujući svojim sadržajima, prostoru i lokaciji. Ponudićemo djela crnogorskih autora iz raznih oblasti, ali i knjige svjetskih stvaralaca; zatim, u prefinjenom ambijentu i primjerenoj atmosferi, uz piće, posjetioci će moći da čitaju knjige i časopise, razgovaraju sa piscima, slušaju predavanja, promovišu svoje radove itd.
Internacionalni sajam knjiga u Podgorici 2015. osmišljen je na sličan način. Atraktivna lokacija, crnogorski i strani pisci i izdavači, književni agenti, akcenat na prevodilaštvu, dakle – svetkovina knjiga i još jedna prilika da ukažemo na izuzetan značaj osnivanja štamparije Crnojevića prije više od pet vjekova – prve državne štamparije na svijetu.
Treći projekat je obnavljanje spomenika – prvog obeliska u Crnoj Gori, posvećenog crnogorskim junacima palim u ratu 1862. i njihovom komandantu Velikom vojvodi od Grahovca Mirku Petroviću Njegošu. Za pomenuti rat, priznati istoričar akademik Branko Pavićević kazao je da „…predstavlja jedno od najtežih vojevanja koje je Crna Gora vodila u dotadašnjoj svojoj istoriji“. Spomenik se vraća na Trg Glavnog grada, đe je podignut 1886. i po kome se novi dio Podgorice prozvao Mirkova varoš. Nakon tzv. Podgoričke skupštine 1918. i ukidanja crnogorske države, pristalice prisajedinjenja srušile su spomenik, a njegove djelove bacile u Moraču. Sva tri projekta već su prošla značajan dio zakonskih i tehničkih procedura.
Koji su to konkretni koraci da se kultura i sport kroz institucije još više približe građanima?
– Nova gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom Slavoljubom Stijepovićem, kroz razne oblike saradnje približila se svim građanima, a iskrena namjera sa jedne i povjerenje sa druge strane rezultirali su intenzivnim javljanjem naših stanovnika, brojnim povodima – da podijele ideju, sugerišu i predlože, kritikuju i pohvale, zatraže pomoć i uslugu i sl. Kada je o kulturi i sportu riječ to se ogleda u pružanju podrške i pomoći – logističke, organizacione, finansijske – svim onim projektima za koje procjenjujemo da su kvalitetni i da doprinose punijem kulturnom i sportskom izrazu Podgorice.
Šta čini kulturni identitet pojedinca, grada i države?
– Jačanje kulturnog identiteta jedan je od prioriteta Gradske uprave i partije kojoj pripadam. Priča o globalizaciji naglasila je ovo pitanje kroz dilemu da li će objedinjavanje potisnuti specifičnosti neke kulture. Smatram da proces otvaranja i srazmjernog preplitanja i prožimanja kultura unaprjeđuje i povezuje ljude, te sprječava otpor prema različitosti. Crnogorske kulturne posebnosti dobiće svoju novu dimenziju u interkulturnoj komunikaciji, a sve zajedno formiraće evropsku kulturu, koja će čuvati individualne vrijednosti svojih naroda i biti homogenizujući faktor Evropske Unije. Evropska zajednica insistira na zaštiti i prezentovanju kulturnog nasljeđa, a posebno na čuvanju duhovnih vrijednosti – osobito folklora i jezika. U toj konstelaciji, a s obzirom na svoje duhovno bogatstvo, Crna Gora će održati identitet.
Glumica Mira Banjac je jednom prilikom rekla da je „kultura skupa, ali je nekultura još skuplja“. Vaš komentar?
– Mnogo je toga lijepog i značajnog kazano o kulturi, i važno je govoriti, kako bi se kroz bogatstvo riječi potenciralo ono što tvori kulturu ili je kulturni oblik. U nastavi Retorike često citiram sentencije o kulturi – kulturi življenja, pamćenja, poslovanja, obrazovanja, o kulturi kao osjećaju za ljepotu i dobrotu, o nacionalnoj i civilizacijskoj kulturi, o kulturi kao strasti, cilju, sredstvu, maski. Ipak, u novom poslu koji radim, kao posebno važna istakla se Pasternakova misao o tome da je kulturu nužno dosegnuti, da ona nije lako dostupna, već se mora graditi ukus i stil, kako bi se uživalo u darovima kulture. Kao svoju obavezu shvatila sam promovisanje kulture na neposredniji, intenzivniji način, kroz prevazilaženje institucionalnih distanci, a jedan od razloga za ovu strategiju bio je podatak da visok procenat mladih ljudi ne zna da Podgorica ima muzej. Dakle, za početak, afirmisanje zajedničkog kulturnog nasljeđa.
Vedrana Tadić-Tarailo
Foto: B. Šekularac
