ZDRAVLJE
NESANICA: Sa haosom u duši neće san na oči
Insomnija (nesanica) je relativno često medicinsko stanje organizma koje se manifestuje poremećajem sna i spavanja. Više od 50 odsto odraslih ljudi je osjetilo simptome nesanice, bar u trajanju od nedjelju dana. Naučno je dokazano da odrasli ljudi češće pate od nesanice nego djeca i tinejdžeri.
– Vrlo je širok dijapazon uzroka insomnije. Počevši od genetski uzrokovane familijarne insomnije sa smrtonosnim ishodom, preko insomnije uzrokovane raznim internističkim, neurološkim, hirurškim ili psihijatrijskim oboljenjima, pa do one kojoj su uzroci čisto emocionalni ili se čak ne mogu egzaktno ni dokazati – priča za MNE magazin dr Jovica Dostinić, psihijatar – seksolog.
Jovica Dostinić
On objašnjava da je nekada dovoljno da pojedinac sjedne u avion i promijeni vremensku zonu, pa da kao neželjeni efekat dobije nesanicu.
– Vjerovatno je danas najčešći uzrok nesanice stres. Problemi na finansijske prirode na poslu, sa partnerom, djecom i slično, uvijek izazivaju emocionalnu reakciju u vidu straha, ljutnje, bijesa ili tuge. Emocija pokreće misli, koje bi trebalo da doprinesu rješenju problema, ali misli samo pojačavaju emocionalnu reakciju i tako se obrazuje jedan začarani krug – rekao je dr Dostinić.
Naš sagovornik ističe da je za spavanje potreban duševni mir.
– Kada se sa takvim haosom u glavi odlazi u postelju, taj neko ne može da zaspi. Zato u narodu postoji izreka za one koji se nijesu htjeli uplesti u nekakve mutne rabote: ,,Meni je najvažniji miran san”- ispričao je on.
Neliječena insomnija predstavlja ozbiljan problem, prije svega egzistencijalni, priča naš sagovornik i dodaje da je čovjek koji pati od nesanice hronično umoran, dekoncentrisan i manje efikasan na poslu. U kapitalizmu, kome i mi težimo, od svakog radnika se očekuje visok radni učinak. To proizvodi profesionalni stres. Stres proizvodi insomniju, koja smanjuje radni učinak. I tako u krug.
– Nikakvo čudo nije, da se onda u takvom ekonomskom sistemu otvaraju klinike koje se bave isključivo liječenjem insomnije. Insomnija je takođe i zdravstveni problem. Udružena sa stresom ona neminovno dovodi do narušavanja tjelesnog i mentalnog zdravlja – pojašnjava dr Dostinić.
Jedan od tipičnih simptoma depresije je nesanica (zato se atipična depresija odlikuje upravo hipersomnijom – povećanom potrebom za spavanjem).
– U svakom slučaju, jedan od najredovnijih pratilaca depresije je poremećaj spavanja. Nekada je teško razabrati šta je starije, nesanica ili depresija ali se one svakako podupiru. Depresivni pacijenti, dožive veliko olakšanje kada im ljekar prepiše lijek za spavanje, pa se poslije dužeg vremena ponovo mogu naspavati – kazao je naš sagovornik.
Na pitanje kako prevenirati nesanicu Dostinić odgovara:
– Često se naglašava koliko je kvalitetan san potreban da bi čovjek sačuvao dobro zdravlje, pa valjda i dug život. Postoji jedno selo u Japanu u kome ljudi žive natprosječno dugo. Naučnici su ih ispitivali u namjeri da saznaju koji je eliksir dugoga života. Ispostavilo se da su to sledeći principi: kvalitetna ishrana, fizička aktivnost i pozitivno razmišljanje. Kvalitetan san niko nije pominjao. Pa naravno, jer ko se u životu drži ovih principa, taj mora dobro i spavati.
Insomnija se liječi individualno.
– U nekim slučajevima gdje je insomnija sekundarna, liječi se bolest koja joj je uzrok, bilo da je tjelesna ili duševna. Kada uzrok nije tako očigledan, potrebno je jednim detektivskim pristupom istražiti sve aspekte života dotičnog pacijenta, da bi se otkrili uticaji koji svojom sumacijom proizvode poremećaj spavanja – priča o različitom pristupu liječenju naš sagovornik.
Dodaje da se tada se pacijent edukuje na koji način će da mijenja svoje životne navike a naročito kako da poradi na higijeni spavanja.
– Primjenjuju se tehnike takozvane bihejvioralne psihoterapije i na kraju ako sve drugo ne pomaže ali sa oprezom i kao integralni dio kompletnog plana liječenja, hipnotici (lijekovi za spavanje) – zaključio je naš sagovornik.
