9.04.2015. u 6:08
Kada pitate srednjoškolca koliko je upoznat sa slučajevima nasilja među mladalačkim vezama ili u porodici, mnogi odgovore da imaju različita iskustva. Ovo za MNE magazin kaže izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević koja je zajedno sa Sigurnom ženskom kućom počela da održava radionice o nasilju u srednjim školama. Juče je razgovarala sa učenicima u podgoričkoj ekonomskoj školi.
– Na radionici je bila grupa od njih 50. Nijesmo očekivali da će neko od njih podijeliti lično iskustvo, ali su pričali o svojim vršnjacima. Navodili su kako u mladalačkim vezama dječaci koriste mehanizme nametanja svojih odluka djevojkama, sugerišu im sa kim treba da se druže…Kontrolišu ih na društvenim mrežama – kaže Raičević.
Ona objašnjava kako je ovakvo ponašanje odraz tradicionalnog vaspitavanja djece u skopu kojeg se dječaci uče da oni treba da donose odluke i pitaju se za sve, dok djevojčice treba da budu trpeljive, brižne i osjećajne.
– Uspostavljen je nejednak sistem moći koji se odražava i na partnerske odnose – kaže Raičević.
Djeci su objašnjavali kakva je to zdrava veza, pa su im sugerisali da se obrate školskom psihologu za pomoć kada im bude potrebna. Isto to treba da urade i kada uoče neki oblik nasilja.
-Djeca će u manjoj mjeri prijaviti nasilje nego odarsla osoba, posebno ako ga počini neko njemu blizak, kao roditelj. Kada se u porodici dešava nasilje između partnera djeca su indirektno izložena kao žrvte nasilja. U tom slučaju treba da se obrate osobama od povjerenja, ako ne mogu da prijave policiji, treba da se jave nastavniku ili NVO koje se bave zaštitom od nasilja, među kojima smo i mi – kaže Raičević.
Nasilje se kod nas toleriše, jer se tretira kao privatni problem. Ne prijavljuje se dovoljno institucijama. Raičević kaže kako ne mogu da tvrde da li je posljednjih godina kod nas porastao broj nasilja, ali smatra da je povećana svijest ljudi i da ga više prijavljuju.
– Policija je otprilike prošle godine dobila oko 1300 prijava. Ti podaci su na nivou onih koje imaju NVO koje se bave ovim pitanjem, a sa kojima sarađujemo. Nama je 2014. godine stiglo oko 100 prijava – rekla je Raičević.
Psihološko i emocionalno nasilje je, prema njenim riječima, najrasprostranjenije. Kaže da je to tako zato što mnogi nasilnici znaju da će za fizičko nasilje biti kažnjeni, pa se više služe drugim metodama. Smatra da se emocionalno zlostavljanje teže dokazuje.
Kako bi djeca više prijavljivala nasilje, Raičević navodi da upravo radionicama žele da ih edukuju na koji način ga mogu prepoznati. Radionice se održavaju u školama do kraja mjeseca.