DRUŠTVO PREPORUKA

Kako nas je 2020. naučila koliko su nam naučnici važni

Najznačajnije ličnosti ove godine postali su oni koji su do sada bili u potpunoj anonimnosti. Naučnici, epidemiolozi, doktori, medicinske sestre…Svi oni koji već mjesecima vode bitku sa korona virusom.

Najveća očekivanja svjetska populacija ima od naučnika, koji pokušavaju da pronađu vakcinu protiv COVID-19.

Od njih se očekuju brza rješenja i kao da nemaju pravo na grešku. Svijetu će trebati još vremena da shvati da je nauka kompleksna i da uvijek, bez obzira na okolnosti, mora da se oslanja na dokazanim činjenicama.

O tome sa čime su se naučnici suočavali i prije pandemije, a posebno u ovim izazovnim vremenima, govorila je potpredsjednica za strateške i naučne komunikacije kompanije Filip Moris Internešnel (PMI) Mojra Gilhrist, na onlajn panelu Science Facts or Fiction.

Glavna poruka koju je Gilhrist poslala je da u nauci ne postoji ispravno ili netačno.

-Jedna od stvari koja nas je zadesila na početku pandemije bilo je ogromno interesovanje koje javnost odjednom ima za nauku. Javnost vapi za odgovorima putem nauke i bilo kakvih znakova, ali je ljudima teško da protumače te znakove, šta je istina a šta ne. I to je za mene bio pravi poziv za buđenje, a trebalo bi da bude i za ostatak naučne zajednice, kao i za kreatore politika – objašnjava Gilhrist.

Ključna je, smatra, transparentnost.

-Imamo dužnost da budemo podjednako iskreni o onome što znamo i onome što ne znamo. Mislim da, kada bismo bili iskreni u vezi sa onim što znamo o svakoj temi, javnosti bi bilo mnogo lakše da donosi odluke na osnovu onoga što danas znamo, umjesto na osnovu nagađanja – rekla je Gilhrist.

Da ne bi bilo nagađanja, važno je da građani budu informisani odnosno edukovani.

-Tu kao primjer možemo imati ljude koji puše. Oni ne znaju kome da vjeruju, šta je istina, da li bi trebalo da se okrenu proizvodima bez duvanskog dima ako ne žele da ostave pušenje ili ne, zbog različitih teorija. Veoma je važno da se teorije ne predstavljaju kao činjenice. Svi imamo odgovornost da se toga pridržavamo – kaže Gilhrist.

Gilhrist u kompaniji PMI predvodi tim čiji je posao prevođenje čvrste nauke koja stoji iza IQOS-a u informacije koje javnost može jasno da razumije. Ona redovno stupa u kontakt sa predstavnicima javnog zdravstva, medijima i donosiocima odluka širom svijeta i zapravo igra vitalnu ulogu u tranziciji kompanije Filip Moris od cigareta i njenom putu ka boljoj budućnosti bez duvanskog dima.

Ona ističe da je često suočena sa ogromnim skepticizmom medija, ljudi iz javnog zdravstva i drugih predstavnika naučne zajednice i zbog toga PMI konstantno pokušava da usredsredi diskusiju oko naučnih činjenica, a da ideologiju, vjerovanja i osjećanja ostavi po strani.

-Mislim da u svakoj situaciji u kojoj postoji kontroverza ima i emocija. Kao naučnika me frustrira činjenica da postoje kreatori javnih politika koji i dalje ne žele da čuju kako to alternative mogu poboljšati situaciju sa pušenjem i zdravljem. To znači da su emocije nadjačale diskusiju, i da nismo fokusirani na činjenice i na ono što nauka govori – zaključila je Gilhrist.