DRUŠTVO SLAJDER
DŽENITA LIČINA U LUKSEMBURGU: Roditelji me uče važnosti svijesti o porijeklu i identitetu
Kad čovjek zna šta želi da postigne u životu postavlja određene ciljeve do kojih na kraju stiže, uz upornost, trud i rad. Stičemo utisak da se tako otprilike odvija i život Dženite Ličine koja se prošle godine iz Crne Gore preselila u Luksemburg. Njena porodica je u ovoj zemlji već pet godina, a Dženita je, zbog obaveza na fakultetu živjela na relaciji Luksemburg-Podgorica.
-U kapitalističkom društvu gdje je želja za profitom glavni pokretač svega, vrlo je teško očuvati neke osnovne vrijednosti. Ovo je posebno izraženo u zapadnim društvima gdje je tempo života maksimalno ubrzan te vremena za porodicu biva sve manje – priča ona u razgovoru za MNE magazin.
Naša zemlja i crnogorsko društvo su, kaže Ličina, prepoznatljivi po značaju koji pridaju osnovnoj ćeliji društva – porodici. Mišljenja je da je to nešto što svakako treba njegovati i dalje, a, osim toga, ,,međuljudska, komšijska, prijateljska solidarnost koje nas krasi je nešto čime se ne mogu pohvaliti neka ,,naprednija” društva. U današnjem vremenu je, prema njenim riječima, izuzetno bitno imati dom i porodicu u koju se uvijek možemo vratiti.
Njena porodica se, precizirala je naša sagovornica, trudi da održi one vrijednosti karakteristične za naše društvo i da ih prenese na mlađe generacije. Insistira se ,,na održavanju rodbinskih veza, ljubaznom odnosu prema komšijima, pomoći prijateljima u svakoj situaciji”. Važnost porodice i njeno očuvanje u samom je vrhu prioriteta, a Ličina navodi da istovremeno predstavlja i najveći izazov u današnjim okolnostima. Opisuje svoj život kao prosječan i karakterističan za višečlanu porodicu kakva je njena.
– Trudimo se da baštinimo vrijednosti koje smatramo relevantnim, kao i da održimo vezu i osjećaj pripadnosti našoj matici. Moji roditelji uvijek ističu važnost svijesti o porijeklu i identitetu koji se konstituiše na osnovu njega. U današnjem vremenu, takvom kakvom je, ovo može biti vrlo izazovno i teško. Ali, vrijedi se potruditi – navodi ona.
Rođena je u Podgorici 1998. godine. Na završnoj je godini studija iz oblasti socijalne politike i socijalnog rada na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, koje planira uskoro da okonča. Ona traga za poslom u struci, a istovremeno usavršava jezik kako bi sebi olakšala proces integracije na tržište rada. Do tada, aktivna je kroz brojne druge angažmane, te je uključena u aktivnosti Kulturno- informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu gdje je savjetnica i predstavnica te organizacije.
Drugačija budućnost
-Željela bih da izrazim zahvalnost predsjednici Kulturno – informativnog centra, gđi Fetiji Kalač, za nesebično zalaganje i pružanja mogućnosti mladima da dođu do izražaja i doprinesu zajednici kojoj pripadaju. Centar je zasnovan na ideji da su mladi glavni pokretači promjena u društvu i da investicija u njih predstavlja zalog za budućnost. O tome govori i broj mladih angažovanih u radu centra, među kojima sam i ja – objasnila je ona.
Dodaje da KIC ima posredničku ulogu u komunikaciji sa crnogorskom diplomatsko-konzularnom mrežom i luksembruškim institucijama, te da se jedinstvenost ovog centra ogleda u brojnim aktivnostima kulturnog i obrazovnog karaktera koje okupljaju veliki broj Crnogoraca koji žive u Luksemburgu, a sve u cilju očuvanja osjećanja pripadnosti domovini. Na ovaj način, kaže Ličina, promovišu vrijednosti koje baštini crnogorska tradicija i upoznaju Luksemburžane sa specifičnostima naše države.
Ublažene mjere koje su uvedene radi sprečavanja širenja korona virusa će im zasigurno olakšati posao. Ličina priča da se generalno tamo život vraća, polako, ali sigurno u ono što zovemo normalnom, svakodnevnom rutinom.
-Naravno, prethodnih mjesec i po dana stanje je bilo potpuno drugačije. Uzimajući u obzir brojku od skoro 4.000 zaraženih, mogu reći da je situacija bila alarmantna. Puste ulice, putevi, zatvoreni kafići, restorani, tržni centri.., bile su uobičajene slike u Luksemburgu, kao i u cijelom svijetu. Sada je sloboda kretanja mnogo veća, ljudi se vraćaju na radna mjesta (iako se i dalje preporučuje rad od kuće tamo gdje je to moguće) uz poštovanje fizičke udaljenosti od dva metra i obavezno nošenje maski – priča ona.
Nostalgija…
Zbog restriktivnih mjera ograničena su, naravno, kretanja, odnosno, za sada, su obustavljeni letovi, a Ličina navodi da često posjećuje Crnu Goru, te da najviše boravi i emotivno je vezana za njen rodni grad – Podgoricu. Kaže da osim činjenice da tamo ima veliki broj članova porodice i rodbine, za Podgoricu je vežu brojne uspomene, počevši od osnovne, srednje škole do studentskih dana…
– Najveći i najznačajniji dio mog života vezan je upravo za glavni grad i uvijek mu se rado vraćam – istakla je ona.
Tamošnji stranci su, sudeći prema njenim riječima, oduševljeni ljepotom Crne Gore i sve češće odlučuju da svoj odmor provedu upravo u našoj državi. Zadivljuje ih činjenica da, praktično, u jednom danu mogu obići primorje i sjever. Nasuprot klasičnom stereotipu da su Crnogorci lijeni, Ličina kaže da veliki broj stranaca smatra da je naš narod zapravo vrijedan, snalažljiv, srdačan i ljubazan.
-Osnovna odlika naroda u Luksemburgu je multinacionalnost i multikonfesionalnost. Dovoljno je reći da, po nekim grubim procjenama, u ovoj državi živi oko 180 nacija. Najmanji procenat je onih koji zapravo imaju luksemburške korijene. Ukupni društveni proizvod je 14 milijardi dolara, što zemlju svrstava među najbogatije države svijeta. Dakle, kada govorimo o društvenom standardu, nemoguće je porediti Luksemburg i Crnu Goru – pojašnjava ona.
Dodaje da multikulturalizam jeste zajednička karakteristika obije zemlje.
-Predstavljaju odlične primjere kako različitosti mogu biti izvor bogatstva, a ne podjela i sukoba – rekla je ona.
N.Đ.
Najnoviji komentari