ART PREPORUKA
SOFIJA KALEZIĆ: Monografija ,,Istorija crnogorske književnosti za đecu i omladinu” kao udžbenik za studente master programa od februara
Vanredna profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, dr Sofija Kalezić objavila je monografiju ,,Istorija crnogorske književnosti za đecu i omladinu”. Izdavač je Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
– Ono po čemu je autoričina monografija specifična i inovativna jeste pionirsko književnoistorijsko raspravljanje o svim piscima i njihovim djelima koja se odnose na do sada zanemaren korpus unutar crnogorske književnosti… Na osnovama ove monografije moguća su revidiranja popisa školske i domaće lektire u Crnoj Gori – kaže u predgovoru ove monografije dr Jakov Sabljić sa Filozofskog fakulteta u Osjeku.
Primjena ove monografije kao udžbenika FCJK, kaže Kalezić za MNE magazin, za studente master programa počeće od februara naredne godine.
Sa autorkom smo razgovarali o značaju ove monografije, načinu na koji je prikupljan materijal i na koji su birani autori, kao i o tome kako danas vidi poziciju književnosti za djecu i omladinu.
U čemu je značaj monografije ,,Istorija crnogorske književnosti za đecu i omladinu”?
– Značaj ove knjige se ogleda u sveobuhvatnosti naučnog tematizovanja jednog specifičnog korpusa nacionalne literature, te kontinuiranog praćenja ovog važnog dijela crnogorske književnosti. Ona može poslužiti kao priručnik za studente i profesore crnogorskog jezika i književnosti, kao i ostalim filolozima u daljem istraživanju i tumačenju naše književnosti za djecu i omladinu. Recenzije na knjigu su pisali profesori sa Filozofskog fakulteta iz Osijeka – dr Jakov Sabljić i dr Milorad Nikčević.
Kad će početi primjena ove monografije kao udžbenika na FCJK?
– Primjena korišćenja ove monografije kao udžbenika za studente master programa počeće već od februara naredne godine. Studenti pete godine fakulteta nastavničkog smjera slušaće predavanja iz predmeta Crnogorska književnost za djecu i omladinu, koji ću im predavati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Koliko je lako ili pak teško bilo prikupiti materijal za izradu ove monografije i na koji način je prikupljan?
– Moj rad na ovoj knjizi je trajao dvije godine, a pisala sam je sa uživanjem. Prvi dio monografije je naslovljen Crnogorska književnost za djecu i omladinu – odlike. U tom dijelu na cjelovit način sagledavam fenomen crnogorske književnosti za djecu i omladinu. S obzirom na to da se u tom tipu književnosti tematizuju mitovi, legende i bajke, uvodni dio monografije sam posvetila mnogobožačkoj religiji starih Slovena, ostacima paganskih vjerovanja u kolektivnoj svijesti slovenskih naroda, prvim pisanim spomenicima na tlu današnje Crne Gore, problematici mitova i legendi, Vuku Karadžiću i njegovom radu na prikupljanju, sistematizovanju i objavljivanju usmene književnosti. Takođe, pisala sam o narodnim bajkama i modelima njihovog predstavljanja i proučavanja, posebno s aspekta psihološkog i strukturalističkog tumačenja. U prvom dijelu knjige raspravljam o terminološkim pitanjima (Dječja književnost ili književnost za djecu i omladinu?), književnoistorijskim određenjima (Književnoistorijski okviri razvoja književnosti za djecu i omladinu), genološkom okviru (Svojstva književnosti za djecu i omladinu), recepcijskoj problematici (Granice između djela za djecu i za odrasle, Romani za djecu i omladinu), antologičarskim dometima na području izbora pjesama, drama i priča za djecu, crnogorskim umjetničkim bajkama i legendama, te umjetničkim književnim ostvarenjima s elementima basne.
Kulturološki pristup se ogleda u odjeljku posvećenom kulturno-mentalitetskim predispozicijama razvoja ove književnosti, a završava se istorijskim prevrednovanjem početaka književnosti za djecu i omladinu u Crnoj Gori. Pri kraju prvog dijela monografije lociram ostvarenja koja se nalaze između literature za omladinu i za odrasle – Stefana Mitrova Ljubišu, Nikolu Lopičića, Aleksandra Lesa Ivanovića, Vitomira Vita Nikolića i Danila Kiša.
Na koji način su birani autori koji će biti dio ove monografije?
– Drugi dio monografije je naslovljen Crnogorska književnost za djecu i omladinu – predstavnici. U tom segmentu su izneseni podaci o životu i rastumačena najznačajnija djela crnogorskih pisaca i spisateljica, od Radovana Savovog Stevovića (mog djeda po majci), Mihaila Gazivode, Mihaila Ražnatovića, Anta Staničića, Dušana Kostića, Mirka Vujačića, Čeda Vukovića, preko Voja Terića, Stevana Bulajića, Ivana Cekovića, Vojislava Vulanovića, Milenka Ratkovića, Dušana Đurišića, Bosiljke Pušić, do Dragomira Ćulafića, Borislava Jovanovića, Slobodana Vukanovića, Gordane Sarić, Jova Kneževića, Blagoja Rogača, Dragana Radulovića, Dragane Kršenković Brković, Blage Žurić i ostalih. Dakle, birala sam pisce čija se ostvarenja nalaze na spisku domaće i školske lektire u osnovnom obrazovanju u Crnoj Gori. Posebno mjesto u ovom monografskom pregledu zauzimaju autori koji su svoje stvaralaštvo eksponirali posljednjih godina, pa je još rano da njihova djela čine lektiru, ali su zato omiljena u svijetu djece i mladih. To su Nenad Vujadinović, Dejan Đonović, Velimir Ralević, Žarko Vučinić i Aleksandar Obradović.
Koja tematska i problemska područja su tretirana u završnici Vaše knjige?
– Pri završetku knjige sam proširila literaturu za djecu i omladinu kao predmetnu temu, uključivši u taj korpus i „granične“ forme poput slikovnice, umjetnosti stripa, televizije, filma i interneta. Takođe, navela sam i sve ostale, manje značajne crnogorske pisce za djecu i omladinu, kao i crnogorske pisce za djecu u dijaspori. U epilogu knjige pišem o stanju književne kritike o djelima za djecu i mlade u Crnoj Gori. Monografija se završava popisima primarne i sekundarne literature, svih tretiranih antologija i izbora i rezimeom na engleskom jeziku.
Kako Vi u današnje vrijeme vidite poziciju književnosti za djecu i omladinu na ovim prostorima?
– Moje gledište ovog fenomena izložila sam u posljednjem pasusu knjige riječima: „Književnost za djecu i omladinu je uspjela da nađe svoje mjesto unutar velikog sistema literature i da se konstituiše kao zasebna kategorija. I pored toga što taj proces nije bio jednostavan i bez protivurječnosti, crnogorska književnost danas posjeduje svoju tradiciju koja se u domenu ove vrste stvaralaštva lagano usaglašava sa osnovnim tokovima književne tradicije Evrope i svijeta“.
Bojana Radonjić
Najnoviji komentari