PREPORUKA ZDRAVLJE

SZO: Danas se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja se svake godine obilježava 10. oktobra na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje i uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, a u partnerstvu sa ministarstvima zdravlja i organizacijama civilnog društva širom svijeta. Ove godine, obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja posvećeno je prevenciji samoubistva.

Mentalno zdravlje je Svjetska zdravstvena organizacija definisala kao stanje čovjekovog dobrostanja u kojem je on realizuje svoje potencijale, u kojem je u stanju da se izbori sa svakodnevnim stresom koji donosi život, može da radi produktivno i plodotvorno i doprinosi dobrostanju svoje zajednice.

Širom svijeta, u nedjelji koja prethodi obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja organizuju se različite aktivnosti, predavanja, tribine, radionice koje za cilj imaju podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i smanjenju stigme i predsrasude za mentalne bolesti.

Svake godine blizu 800.000 ljudi sebi oduzme život, dok je broj pokušaja samoubistava još veći. Svako samoubistvo je tragedija koja pogađa porodicu, a uticaj na zajednicu i državu ima dugoročan efekat. Samoubistva su drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina na globalnom nivou.

Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na sljedeće činjenice:

– Blizu 800.000 ljudi na svijetu izvrši samoubistvo svake godine.

– Na svako izvršeno samoubistvo dolazi mnogo više pokušaja samoubistva svake godine. Prethodni pokušaj samoubistva je najvažniji faktor rizika za realizaciju samoubistva u opštoj populaciji.

– Samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima starosti od 15 do 29 godina.

– Najveća učestalost samoubistva tj. 79 odsto samoubistava javlja se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

– Trovanje pesticidima, vješanje i upotreba vatrenog oružja su najčešći metodi samoubistava širom svijeta.

Iako je povezanost između samoubistva i drugih mentalnih poremećaja (naročito depresije i zloupotrebe alkohola) dokazana u zemljama sa visokim primanjima, mnoga samoubistva se dešavaju impulsivno u kriznim trenucima kada osoba nije u stanju da se suoči sa stresom koji nosi život, kao što su finansijski problemi, prekid emotivne veze ili suočavanje sa hroničnim bolom i bolešću.

Takođe, doživljaj sukoba, katastrofa, nasilja, zlostavljanja, gubitka i osjećaj izolacije snažno su povezani sa samoubilačkim ponašanjem. Stopa samoubistava je visoka među osobama koje pripadaju vulnerabilnim grupama a koje su često izložene diskriminaciji, kao što su izbjeglice ili migranti, osobe LGBT populacije i zatvorenici. Daleko najjači faktor rizika za samoubistvo je prethodni pokušaj samoubistva.

 

Izvor: Dzruma.rs