SLAJDER ZDRAVLJE

DR PETAR DRAGIĆ, PIONIR LASERSKIH OPERACIJA VENA: Uspješan zahvat nalazi se samo u rukama dobrog hirurga

Dr Petar Dragić

Doktor Petar Dragić čovjek je ispred svog vremena. Pionir je laserskih operacija vena, a u februaru čuveni brazilski ljekar, predsjednik Internacionalnog kongresa flebologije, profesor Roberto Kasuo Mijake, uručio mu je u Sao Paolu priznanje ,,prvi svjetski ambasador venske estetike”.
Dr Dragić je usko specijalizovan stručnjak koji je uradio najveći broj laserskih operacija vena na svijetu i za to 2013. godine, na CICE najvećem Panamaeričkom kongresu u Sao Paolu u prisustvu više od 3.000 vaskularnih hirurga Amerike, dobio nagradu ,,Prof B. Dietrich award”.
Više od 150 ljekara iz svijeta posjetilo je kliniku dr Dragića u Beogradu i Novom Sadu, edukovao je kolege širom Latinske Amerike, a  sa svojim timom operiše u nekoliko zemalja – Brazilu, Njemačkoj, Rusiji, Japanu, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj…
Uoči gostovanja u Podgorici 12. i 13. aprila, sa doktorom Dragićem razgovarali smo o postignućima, novitetima, te bolesti proširenih vena i kapilara i laserskoj operaciji.
Nakon subspecijalizacije u Njemačkoj, odlučujete se za povratak u Srbiju i angažman vezan za laserske operacije vena. Međutim, u tom trenutku, nailazite na neprepoznavanje značaja ovakvog oblika operacije od strane institucija i struke. Kako je tada bilo ići ispred svog vremena?
– Rođen sam 1970. godine u Somboru, najzelenijem gradu na svijetu. S velikim ambicijama završio sam Medicinski fakultet u Novom Sadu, krenuo na specijalizaciju iz hirurgije i dobio posao na Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici. Nakon završene specijalizacije, upisao sam subspecijalizaciju iz kliničkog ultrazvuka, koja me je odvela u Njemačku i Ameriku gdje sam došao u kontakt sa industrijom lasera, koja je tada proizvela novi patent za laserske operacije vena. Uvidjevši da veliki broj pacijenata željno iščekuje novi način liječenja vena (budući da je stara operacija vrlo bolna i bez velikih rezultata) i da budućnost flebologije leži u tome, sklopio sam dogovor sa industrijom da dobijem prvi laser i da krenem sa operacijama u Srbiji. Moja ideja je bila da prvu operaciju tog tipa uradim u renomiranoj ustanovi u kojoj sam tada radio, no budući da je laserska operacija bila toliko novina, IKVB se nije odlučila da podrži moju ideju, pa sam napravio iskorak, napustio Institut i 2008. godine osnovao sopstvenu kliniku za laserske operacije vena u Novom Sadu. Vjerujući u tu ideju, uprkos osporavanju nekih kolega, uveo sam u region potpuno novu proceduru koja će dati skroz drugačiji pristup liječenju proširenih vena. Od tog dana do danas uspio sam da steknem veliko praktično iskustvo i da uradim najveći broj operacija vena na svijetu.
Kako se ljekari i sama tehnologija i medicina stalno usavršavaju, što je to na čemu sada radite?
– Trenutno radimo na usavršavanju laserske sonde koja usmjerava svjetlosnu energiju na zid vene još pravilnije,  kao i na novom svjetlosnom spektru laserskog zraka od 1910 nanometara koje će obezbijediti još bolju absorpciju svjetlosne energije u zid vene. Poboljšana preciznost sonde omogućava da operaciju vena radimo danas sa mikronskom preciznošću, a povećana elastičnost da priđemo problemu do nultog nivoa, odnosno u sam korijen problema. Sve su to inovacije u tehnologiji, ali najvažnije na čemu radim su inovacije u proceduri koje su dovele da su laserske operacije još više usavršene. Jedna od tih inovacija je laserska krosektomija, tj. pristup samom korijenu venske bolesti i na taj način smanjivanju mogućnosti pojave novih vena. To je inovacija koja je danas neizostavna i koristi je cio svijet ljekara koji se bavi venskom problematikom.
Moja klinika je usko specijalizovana ustanova za liječenje isključivo bolesti proširenih vena i kapilara, što mi omogućuje da se fokusiram na jednu usku specijalizaciju. Ali, na kraju, iako se dobra tehnologija podrazumijeva, uspješan zahvat se nalazi samo u rukama dobrog hirurga. Od njega zavisi sigurnost i, što je veoma bitno, dugotrajnost operacije lasera. Laser ne zna šta da radi, vi ste ti koji ga vodite na pravo mjesto.
Što su najveće zablude u pogledu bolesti proširenih vena i kapilara, a gdje leži najveća opasnost?
– Najveća zabluda kod nekih pacijenata je ta da nisu preduzimali ništa povodom problema sa venama jer ih vene nisu boljele, iako su bile dosta izražene. To dovodi do progresivnog širenja bolesti i do stvaranja komplikacija kod kojih više nismo u mogućnosti da pomognemo kao u prvoj fazi.
Najveća zabluda kod kapilara je to što naše društvo ponekad ne prepoznaje koliko izraženi kapilari utiču na samopouzdanje kod žena i narušavaju njen osjećaj ženstvenosti. Često je ovo tema koja se izbjegava i kojoj se ne pridaje važnosti, ne vodeći računa koliko ona zaista utiče na unutrašnji emotivni život nježnijeg pola.
Što dovodi do proširenja vena i kapilara?
– Skoro svi pacijenti navode da imaju u porodici nekog člana koji pati od bolesti vena. Ukoliko su to oba roditelja, vjerovatnoća da ćete naslijediti gen je velika. Takođe, svaka trudnoća dodatno oslabljuje venski sistem, tako da kod osoba koje imaju genetske predispozicije bude faktor okidač. Razne profesije koje zahtjevaju dugotrajno stajanje ili sjedenje bez fizičke aktivnosti, takođe, doprinose ali, ipak, genetski faktor izdvajam kao presudan.

Prije operacije

,,Bolje spriječiti nego liječiti.“ I sami kažete da se ne smije dozvoliti komplikaciona faza jer je to teže liječiti. Kako spriječiti da dođe do te faze?
– Pravovremenim pristupom liječenju. Odnosno, izborom ljekara koji će pratiti vašu situaciju i donijeti pravu odluku o načinu liječenja.
Kako do proširenja vena dolazi i kod omladine i kod starijih pacijenata, muškaraca i žena i kako je svaki čovjek individua za sebe, da li postoji različit vid liječenja i operacija za takve pacijente ili je ovakav vid operacije pogodan za svakog pacijenta?
– Danas postoje razne metode liječenja vena. Mnoge od njih su neselektivne i neprecizne, a često sa sobom nose veliki broj komplikacija i neuspješnih tretmana, odnosno brze pojave novih vena. Jedna od takvih metoda je ,,pjena” ili sklerozacija, koja predstavlja ubrizgavanje hemijskog toksičnog preparata u šupljinu vene. Budući da se radi o tečnosti, ne možemo precizno ograničiti i zauzdati njeno dejstvo te ona putuje i po okolnim zdravim venama i ulaskom u duboki venski sistem dolazi do mogućnosti komplikacije. Takođe, postavljanje određenih vrsta implantata u venski sistem poput lijepka (cijanoakril) ili vodena para nemaju strogo selektivno dejstvo. Laserska metoda je jedina koja daje milimetarski stepen preciznosti i sa kojom možemo strogo selektivno tretirati bolesne vene.

Poslije operacije

U čemu je revolucija ovakvog vida operacije vena i kapilara?
– Revolucija je, prije svega, u brzom oporavku, sigurnosti operacije i estetskim rezultatima. Operacija se izvodi u lokalnoj anesteziji, pacijent je sve vrijeme budan i nakon intervencije  vraća se svom redovnom životu. Sama intervencija je bezbolna, lagana, ne ostavlja ožiljke. Često se pacijenti, kad im kažemo na kraju intervencije da smo završili, iznenade jer su mislili da tek treba da počnemo.
U tekstovima o Vama može se naći često rečenica u kojoj se kaže kako inspirišete hirurge širom svijeta. Što Vas inspiriše, gdje Vi nalazite inspiraciju?
– Svaki dan ulazim u operacionu salu sa jednim ciljem, kako da tu proceduru koju sam usavršio do perfekcije učinim još boljom, još preciznijom i dugotrajnijom, sa što boljim estetskim rezultatom. To su moji ciljevi koji me inspirišu u inovacijama u proceduri koje prate ostale kolege iz svijeta i nove ideje koje radimo za industriju lasera kako bi tehnologija bila što efikasnija.
Bojana Radonjić
Foto:
Privatna arhiva