7.02.2018. u 7:15
Seyran Mirzazada, direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Podgorici u svojoj bogatoj karijeri radio je kao diplomata Ministarstva vanjskih poslova Azerbejdžana, osam godina bio je u ambasadi Azerbejdžana u Rumuniji i četiri godine kao otpravnik poslova diplomatske misije Azerbejdžana u Crnoj Gori. Tokom posljednje misije bio je i šef prvog evropskog sektora u azerbejdžanskom ministarstvu vanjskih poslova, a u posljednjih godinu i po je direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana. Ima trinaestogodišnjeg sina i desetogodišnju kćerku.
U razgovoru za naš portal kaže da se u Centru trude da kroz razne aktivnosti naše narode upoznaju i zbliže sa kulturom, običajima i tradicijom jedni drugih, da informišu potencijalne investitore koji su zainteresovani da ulažu u Crnu Goru, te da nastave dobru saradnju sa crnogorskim institucijama.
Koja je misija Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana u Crnoj Gori?
-U Centru se trudimo da što preciznije informišemo potencijalne investitore koji su zainteresovani za ulaganja u Crnu Goru o detaljima vezanim za ekonomsku situaciju države, podršku Vlade stranim investicijama, investicionoj klimi i mogućim oblastima saradnje.Takođe, ulažemo i izuzetne napore za uspostavljanje čarter letova između Crne Gore i Azerbejdžana i nadamo se da ćemo već ovog ljeta ponovo uspostaviti direktan let Tivat –Baku- Tivat. Pored toga, kroz razne aktivnosti trudimo se da naše narode upoznamo i zbližimo sa kulturom, običajima i tradicijom jedni drugih.
Koji su to konkretni događaji koje planirate realizovati u prvoj polovini ove godine?
-Do sada smo organizovali filmske projekcije, izložbe, razne radionice kao i sportske turnire a u narednom periodu planiramo realizovati još nekoliko aktivnosti. Krajem marta planiramo obilježavanje Novruza – praznika proljeća. Već sredinom aprila crnogorska publika imaće priliku da pogleda projekciju filma dok ćemo u maju organizovati održavanje sportskog turnira i naučne konferencije povodom obilježavanje 100.godina od osnivanja Demokratske Republike Azerbejdžan.
Da li ste zadovoljni saradnjom sa crnogorskim kulturnim i ekonomskim institucijama?
-Naravno. Centar sarađuje sa nacionalnim i međunarodnim kulturnim, ekonomskim i privrednim institucijama. Do sada smo imali jako dobru saradnju sa crnogorskim institucijama što je rezultiralo uspješnom saradnjom i nadam se da će se u budućnosti tako i nastaviti.
Tokom prošle godine kao institucija organizovali ste ili ste bili suorganizatori događaja koji su bili primijećeni u glavnom gradu (Proslava Novruz dana, manifestacija Put svile…). Da li su ovakve manifestacije način da se učvrste veze zemlje domaćina sa zemljama čiji predstavnici u diplomatskoj misiji borave u Crnoj Gori?
-Svakako da jeste.. .Ja često volim da kažem da je najveće bogatstvo Crne Gore upravo njen narod. Crnogorci su jako dobri domaćini i narod koji ne samo da prihvata različitosti već ih i voli i poštuje.Ono što ja posebno cijenim je to što se poštuju vrijednosti časti i morala kao i u Azerbejdžanu što narode naše dvije države čini jako sličnim. Pored toga ima sličnosti i kada je kuhinja u pitanju a ove manifestacije imaju za cilj da crnogorskom narodu približe kulturu, običaje i ukuse Azerbejdžana.
Koliko Vam to što govorite crnogorski jezik znači u svakodnevnoj privatnoj, ali i poslovnoj komunikaciji?
-Jako mnogo.Poznavanje crnogorskog jezika za mene ima lični značaj jer mi ne predstavlja barijeru za praćenje rada crnogorskih umjetnıka kao i kulturnih dešavanja u gradu. Često volim da pođem na seminare, izložbe, prezentacije knjiga ili pozorıšte i posebno se radujem kada kasnije o istima mogu i da prodiskutujem sa prijateljima.
Kad ne radite, kako volite da provodite vrijeme?
-U svoje slobodno vrıjeme volim da šetam ili obnavljam svoje znanje iz istorije ili istorije umjetnosti pa tako sate provodim čitajući. Dok je vikend rezervisan za porodicu, prijatelje i kućne poslove.
Šta je to što je na Vas tokom višegodišnjeg boravka u Crnoj Gori ostavilo najjači utisak?
-Crna Gora je zemlja koja ne prestaje da me iznenađuje. Zadivljen sam ljepotom pejzaža i ljudima. Oduševljava me poštovanje i privrženost tradiciji i običajima.
Na ulazu je logo Centra u obliku nara dok se u unutrašnjosti nalaze azerbejdžanska i crnogorska zastava. Zašto baš nar?
-Nar ili šipak je smatran svetim u mnogim kulturama i religijama svijeta. Poštovan je kroz vijekove gdje su mu pripisivali mistična i iscjeliteljska svojstva.Smatra se da poseduje sposobnost da produži život. Simbol je ljubavi, zdravlja, solidarnosti, obilja i neprekidnog obnavljanja ciklusa života i smrti. U Aziji je nar simbol izraza dobrih želja i iskrenih namjera. Pored crvene boje na zastavama naših država i riječ “nar” ima isti izgovor i značenje na crnogorskom i azerbejdžanskom jeziku. U Azerbejdžanu se svake godine održava festival nara što je poput “Maslinijade” u Crnoj Gori.
Mn.M.
Foto: B. Šekularac
Najnoviji komentari